RECIKLIRANJE JE PUT DO ZDRAVLJA ZATO NAM SE PRIDRUŽI I TI
-
- Kontakt
- Karta
- Igre
Prva igre
Druga igra
Treca igra
Speed Game
More - Čistoća i zaštita ⛵
Jadran ili Adria dobio je ime po istoimenoj nekadašnjoj luci koja se nalazila na tom području.
Jadran podrazumijeva teritorij koji se odnosi na prostor između Balkanskog i Apeninskog poluotoka.
Bioraznolikost u Jadranu je velika i duž obale postoji nekoliko zaštićenih područja.
U Hrvatskoj je sedam zaštićenih podučja: Brijuni i Limski kanal uz obalu Istarskog poluotoka; Kornati i Telašćica u srednje jadranskom bazenu, blizu Šibenika; i Lastovsko otočje, Malostonski zaljev i otok Mljet u južnoj Dalmaciji.
Ekosustav Jadranskog mora je pod stalnom prijetnjom prekomjernog unosa hranjivih tvari preko drenaža s poljoprivrednih zemljišta i otpadnih voda iz gradova na obali, ali i iz rijeka, osobito Po.
Venedija je najčešći primjer zagađenja obalnih voda gdje brodovi, polja, tvornice i otpadne vode pridonose zagađenju mora.
Rizik predstavljaju i balasne vode koje ispuštaju brodovi, osobito tankeri.
Još jedan izvor zagađenja u Jadranu je kruti otpad.
Jugo i morske struje znaju nositi sa sobom velike količine krutog odpada, najčešće plastike.
Na onečišćenje zraka u Jadranu najviše utječu velika industrijska sjedišta u porječju rijeke Po i velikih industrijskih gradova uz obalu.
U Splitu je počela sanacija odlagališta Karepovac koju građani traže godinama.
Radovi su Splićanima donijeli nove probleme - nesnosni smrad s gradskog deponija.
Građani su zabrinuti i za zdravlje, a mjerodavni poručuju kako nema
prekoračenja propisanih vrijednosti štetnih plinova u zraku.
Karepovac mora biti što prije saniran i zatvoren, da stanovnici područja oko
Karepovca konačno prodišu punim plućima, ali od ove ho-ruk histerije u režiji onih koji
su itekako odgovorni za agoniju Karepovca bit će više štete nego koristi.
Zaštićenim i strogo zaštićenim životinjskim vrstama smatraju se sve zavičajne divlje vrste koje su ugrožene ili su usko rasprostranjeni endemi ili sve ostale divlje vrste zaštićene propisima Europske unije.
Donosimo vam popis koji sadrži sve zaštićene životinje u Hrvatskoj.
BJELOGLAVI SUP
Bjeloglavi sup ptica je grabljivica koja pripada porodici jastrebova. Ova je životinjska vrsta strogo zaštićena na području Hrvatske, što znači da se njezin život, ali i njezinu nastambu ne smije ugrožavati. Nalazi se na području otoka Cresa, gdje i postoji udruga koja se bavi njegovom zaštitom.
SREDOZEMNA MEDVJEDICA
Sredozemna medvjedica bez dileme je jedna od naugroženijih sisavaca u Hrvatskoj, pa ne čudi da je na popisu strogo zaštićenih životinja. Izgledom i veličinom poprilično je slična tuljanu, a na našem području zaštićena je od početka 20. stoljeća.
HRVATSKI MACAKLIN
Macaklin je strogo zaštićena životinjska vrsta koju možemo naći na otoku Lošinju. Ove zanimljive životinjice dijele se na dvije vrste, na kućnog macaklina i zidnog macaklina. Macaklin je prvenstveno noćna i bezopasna životinja, a ugrožavanje njegovog života ili njegovog staništa zakonom je zabranjeno.
PLEMENITA PERISKA
Plemenita periska glasi kao najveći školjkaš Jadranskog mora, a ima sposobnost narasti i do visine jednog metra. Ujedno je i jedna od najvećih školjki na svijetu, što je čini zaista posebnom. Njezin život i stanište u Sredozemnom moru vrlo su ugroženi zbog čega ne čudi što se nalazi na popisu strogo zaštićenih životinjskih vrsta.
MORSKI KITOVI I DUPINI
Kitovi i dupini žive u morima i oceanima, pa ih tako možemo naći i u Jadranskom moru. Razlikujemo mnogo različitih vrsta ovih divnih morskih životinja, a svaka je u Hrvatskoj zakonom zaštićena. U potpunosti je zabranjen bilo kakav lov ili slično ugrožavanje njihovog života.
VUKOVI I RIS
Životinje vuk i ris zakonom su zaštićene vrste još od 1995. godine. Danas im se broj drastično smanjuje, uglavnom zbog loših uvjeta staništa, raznih bolesti te zabranjenog lova. Vukovi u Hrvatskoj naseljuju područje Gorskog kotara, Like te Dalmacije. Slično je i s risom, životinjom koju danas možemo pronaći u Gorskom kotaru te na Velebitu. Osim ovih kopnenih grabežljivaca, još treba istaknuti vidru, divlje mačke te leptire kojih u Hrvatskoj ima preko 30-ak vrsta.
STAKLO
Što ide u zeleni kontejner?
DA: Staklene boce i staklenke svih boja (ispražnjene; ne moraju biti isprane od napitaka, ali ne smiju imati ostale nečistoće).
Napomena: s boca prije odlaganja skinite čep i metalnu ogrlicu i zbog buke ih ne ubacujte u kontejner između 22:00 i 07:00 sati.
NE: Ravno prozorsko staklo (ide u reciklažno dvorište ili staklarsku radionicu), porculan, keramika, ostale vrste stakla: žarulje i flourescentne svjetiljke, armirano staklo, kristalno staklo, automobilsko staklo (sve ovo ide u glomazni ili ostali otpad).
BATERIJE
Crveni kontejner
Baterije čine zanemariv postotak ukupnog otpada, ali su opasan otpad pa ih treba odložiti u crvene posude koje se nalaze na ulazu nekih trgovina, škola i na mjestima za skupljanje opasnog otpada.
BIOOTPAD
Što ide u smeđi kontejner?
Biootpad je biorazgradljiv otpad koji se može kompostirati i u vlastitom vrtu.
DA: Vrtni i zeleni otpad: otkosi trave i živice, različiti korovi, suho (tanje) granje, lišće s drveta, uvelo cvijeće, otpalo voće, ostaci povrća, zemlja iz lonca za cvijeće, neobrađeni ostaci drva (isjeckani), ostaci žetve, kuhinjski otpad: ostaci kruha, kore od voća i povrća, listovi salate, kelja, blitve i sl., talog kave i čaja, filter vrećice čaja, ljuske od jaja, ostali biootpad u manjim količinama: kosa, dlake, slama, piljevina, borove iglice, papirnate maramice.
NE: Veće količine tekućih ostataka hrane, meso i riba, kosti, pepeo, vezane tvari (pelene, tetra-pak), prašina i vrećice iz usisivača, ostaci mačjeg pijeska (sve ovo ide u ostali otpad), Napomena: štetne tvari – baterije, kemikalije, boje i lakovi, motorna i mineralna ulja, jestiva ulja i masti, lijekovi i sl. odlažu se u opasni otpad u reciklažnom dvorištu.
PLASTIKA
Što ide u žuti kontejner?
DA: PET boce od napitaka, PET boce od ulja i deterdženata (s oznakom "1" u trokuti ili "PET" ispod njega).
Napomena: prije odlaganja ili predaje plastičnih boca odvojite čepove koji se na njima nalaze jer se oni u postupku prešanja plastike ne mogu podjednako dobro isprešati i zahtijevaju drugačiju vrstu recikliranja.
NE: Plastične čašice za piće ili od jogurta (isprane i bez aluminijskog poklopca; s oznakom "6" u trokutu ili "PS" ispod njega), pjenasti PS (bijeli čisti stiropor ili okipor, bez ljepila, etiketa, plastičnih traka), polietilena (sve ovo ide u odgovarajuće posude u reciklažnom dvorištu).
Napomena: ostale vrste plastike ili mješavine plastike s drugim materijalima ili nečistoćama odlažu se u ostali otpad.
METALI
Što ide u sivi kontejner?
DA: Limenke od pića
NE: Ostali metalni predmeti: ispražnjene konzerve, metalne tube, alat, žica, metalnau cjevovodna armatura, kraće cijevi, čelične trake, metalni zatvarači i čepove od staklenki i boca (sve ovo ide u reciklažno dvorište).
Napomena: doze ili sprej-doze u kojima su se nalazile boje i lakovi odlažu se u opasni otpad u reciklažno dvorište.